Iskustva

Ovdje su priče i doživljaji naših studenata koji su iskoristili mogućnosti programa mobilnosti i proveli dio svog školovanja u inostranstvu na jednom od brojnih partnerskih univerziteta. Neka ove priče i slike budu podsticaj da jednog dana i vaša priča osvane ovdje.


Samir Beharić, La Sapienza Univerzitet u Rimu, Italija

Pored studenata iz Italije, index Sapienze ima i 7000 stranih studenata, kao i 1200 studenata na razmjeni, među kojima sam ove godine i ja. Studij za domaće i strane studente je skoro besplatan, a školarina na ovom univerzitetu je među najnižim u Europi, niža nego na Univerzitetu u Sarajevu, naprimjer. Univerzitet oslobađa školarina studente iz određenih društvenih kategorija, a regionalne vlade stranim studentima dodjeljuju stipendije zbog kojeg Univerzitet svake godine povećava broj stranih studenata. Pravi je užitak biti dijelom ovako šarolike, kosmopolitske akademske zajednice! Ono što je bitno jeste da nakon razmjene prenesemo stečena znanja, iskustva i dobre prakse na “domaći teren”. Ovo je zadatak kako nas studenata, tako i naših profesora i profesorica koji također u sklopu Erasmus+ programa borave i predaju na najboljim europskim univerzitetima. Naš zadatak kao pojedinaca, ali i kao cjelokupnog društva jeste izgraditi autonomne, kvalitetne i renomirane visokoškolske ustanove kojima ćemo se ponositi. Ono što imamo trenutno, blago rečeno, ne izgleda dobro.

Više na: https://cdfpnklub.wordpress.com/2017/03/14/samir-beharic-pozdrav-iz-vjecnog-grada/


Ismail Šehić, Tehnički univerzitet u Rigi, Latvija

Iskreno Rigu sam odabrao zbog njenog geografskog položaja i drugačije kulture. Već prije bio sam nekoliko puta u posjeti Baltičkim zemljama i raznim gradovima. Od svih njih Riga me najviše inpresionirala. Nakon toga provjerio sam status, laboratorijsku i tehničku opremljenost, kao i rejting Tehničkog univerziteta u Rigi, čime sam bio i sve do sad ostao jako zadovoljan. Iako vrijeme nije toliko impresivno kao na istoku, studentske laboratorije sa 3D printerima, kao i one veće za razna ispitivanja me impresioniraju i motiviraju da radim jos jače i bolje na izgradnji sebe, težim ka sticanju novih znanja, kao i odgovorno predstavljam Univerzitet u Sarajevu.


Ismar Sućeska, Matej Bel Univerzitet, Banska Bystrica, Slovačka

Izabrao sam UMB zato što je jedan od prestižnijih univerziteta u Slovačkoj, a Fakultet političkih nauka okuplja najbolje profesore sa iskustvom u Evropi i šire. Banska Bistrica je studentski centar Slovačke te je sve učinjeno da se olakša život studentima. Pored toga, izabran je za sportski grad Evrope 2017. godine te pruža mnogo prilika za bavljenje sportom. Pored akademskih razloga, izabrao sam Bansku Bistricu zbog hokeja u cilju da pokušam naći klub da igram, što sam i uspio. Sličan mentalitet, miran grad, odličan za putovanja i jeftin životni standard su i više nego dovoljni da pozovem sve kolege da semestar provedu u Banskoj Bistrici i Univerzitetu Matej Bel.


Emir Hanić, Univerzitet u Portu, Portugal

Prije malo manje od godinu dana bio sam u posjeti prijatelju u Portu gdje sam se prvi put susreo sa Portom i upoznao prve Erasmus prijatelje. Uvidio sam da odlaskom na ovaj program mogu steći nova znanja koja nisu dostupna na našim fakultetima, upoznati novu kulturu i novi jezik kao i usavršiti svoj engleski jezik. Također imam priliku predstaviti svoj jezik i kulturu što je jedan bitan faktor bilo koje razmjene. Preporučujem svim studentima da se prijave na ovakav tip razmjene jer ovakvo iskustvo neće imati priliku steći u BiH. Već sam dva i po mjeseca u Portu i još uvijek nisam imao priliku da požalim.


Arabela Sarkić, Univerzitet u Bolonji, Italija

Dobila sam izuzetnu priliku u svom životu i učinila sebi veliku uslugu time što sam otišla na ovu razmjenu. Erasmus+ stipendija mi je omogućila da samostalno živim, studiram, upoznajem različite kulture i običaje, te da putujem i spoznajem kao jedan prosječan student u jednoj od država Evropske Unije. Dobila sam priliku da mi predaju izvanredni profesori svojih struka, te da obogatim i proširim vidike kad je u pitanju moja oblast studiranja. Iznimno sam zahvalna svakom od njih na utjecaju koji su imali na moje dalje obrazovanje i motivaciju. Uspjela sam prilagoditi svoje obaveze na fakultetu, pomoću praznika i veoma fleksibilnih rokova, mojim ambicijama da proputujem Italijom, kao i da obiđem jos pet država pored Italije sa drugim Erasmus studentima. Za mene je ovih 6 mjeseci bilo life-changing iskustvo i nadam se da će još više studenata na našem Univerzitetu odvažiti se za ovakav korak za vrijeme svog studentskog života!


Samir Beharić, Slobodni univerzitet u Berlinu, Njemačka

Kada bih ponovo dobio šansu za studijem na Freie univerzitetu u Berlinu, znajući unaprijed da ću zbog toga obnoviti godinu, svejedno bih otišao! Iskustvo koje sam stekao (i još uvijek stičem) na studijskim razmjenama je jedinstveno i neponovljivo, pamti se cijeli život i otvara mnoga vrata u budućnosti. Studirati na nekom od top 100 svjetskih univerziteta, slušati predavanja najboljih svjetskih profesora i uz to primati mjesečnu stipendiju od 1.000 eura nije nešto što se nudi svaki dan. Zbog toga, svoje kolegice i kolege ohrabrujem da ne čekaju mnogo, već da apliciraju odmah! Konkurs Erasmus Mundus programa za narednu akademsku godinu je trenutno otvoren i traje do sredine februara 2015. Informacije o partnerstvima i načinu apliciranja možete naći na stranici Univerziteta u Sarajevu www.erasmus-unsa.ba ili na Facebook grupi „Odliv mozgova“, gdje svakodnevno objavljujemo informacije o svim stipendijskim programima, a oni studenti koji su iskusili čari studiranja u inostranstvu daju i više nego korisne savjete vezane za proces apliciranja.
Prednosti studija u inostranstvu su zaista mnogobrojne i jedinstvene! Pored prikupljanja znanja, studiranjem u različitim državama proširujemo svoje vidike, upoznajemo nove kulture i razbijamo predrasude. Stičemo nove prijatelje, postajemo istinski nezavisni i učimo upravljati finansijama, što ja još nisam usavršio (u šali kažem da će mi za to trebati još koja razmjena). Učenjem novih jezika i razvojem ličnih vještina postajemo atraktivniji na tržištu rada. Jednostavno, svaki student koji se vrati sa razmjene doživi svojevrsnu preobrazbu. Neki studenti dobiju posao u zemlji u kojoj završe studij, drugi nađu srodnu dušu. Treći, oni najsnalažljiviji nađu oboje.

Više na: http://www.6yka.com/novost/74064/intervju-visoko-obrazovanje-u-bih-je-zasluzno-za-razvoj-podanickog-mentaliteta


Iman Krnjić, Univerzitet u Barceloni, Španija

Promjena koja se ne osjeća dok se dešava – kilometrima daleko, ona koja se osjeti tek po povratku ka sigurnom utočištu odakle je sve nekada započelo. Promjena koja vas uči kako da bez trunke straha, bez oklijevanja, osvrtanja i dvoumljenja, hrabro koračate ka svim nekada davno zacrtanim ciljevima. Sve što se nekada činilo nemogućim, sada ne samo da je već učinjeno, nego je daleko iza vas. Ovo prije svega životno putovanje, obuhvata ne samo usavršavanje na profesionalnom planu, već i sazrijevanje na svim drugim poljima. Na razmjeni u Barseloni, početni koraci su pravo “špansko selo”, međutim taman dok se naviknete vrijeme je za povratak majci u Bosnu.


 

Adnan Muslija, Malardalen Univerzitet, Švedska

Malardalen Univerzitet je jedna od najorganizovanijih ustanova sa kojom sam imao priliku surađivati. Profesori, stručno osoblje i Erasmus korespondenti su tokom procesa prijavljavanja ali i mog studija bili izuzetno susretljivi. Organizovan sistem prijavljivanja, širok izbor predmeta i veliki broj internacionalnih studenata čini Malardalen Univerzitet odličan izbor za razmjenu.


Sara Dukić, Univerzitet u Grazu, Austrija

Moja Erasmus + razmjena u Grazu je sve što sam očekivala i više. Apliciranje za istu nije bilo komplikovano i sve institucije su se pobrinule da sve prođe u najboljem redu. Smatram da u toku ove  razmjene, pored znanja koje svakodnevno raste, sklapate nova poznanstva, širite mrežu prijateljstva i poboljšavate poznavanje stranog jezika. Za svakog ko razmišlja o studiranju u drugoj zemlji, mogu samo reći da je ovo neopisivo i neprocjenjivo iskustvo, te da nijedan san nije neostvariv.


 

Lora Martić, Masaryk Univerzitet u Brnu, Češka Republika

Razmjena studenata je najmanje o studentskom životu u novom gradu, to je prilika razbiti predrasude, upoznati prijatelje iz cijelog svijeta i najbitnije, upoznati sebe. Put do razmjene je pun istraživanja, papira i čekanja, ali vrijedno je dočekati otvorena vrata u evropski svijet.


Adis Gljiva, Tehnički Univerzitet u Rigi, Latvija

Sam proces prijave za razmjenu na Riga Tehničkom Univerzitetu – RTU je poprilično jednostavan. Nakon slanja tražene (prevedene) dokumentacije na mail naveden u konkursu, dobio sam pozitivan odgovor i uspostavio kontakt sa njihovim koordinatorima za studentske razmjene, koji su mi predstavili uslove razmjene i bili na usluzi sve vrijeme (u pripremi i tokom boravka tamo), te maksimalno izlazili u susret za bilo kakve zahtjeve s moje strane. Stoga, nikakvih posebnih problema nisam imao, i sve je bilo u skladu sa prethodnim dogovorom. Iako za naše studente ova destinacija nije toliko atraktivna, na osnovu vlastitog iskustva mogu reći da je to neopravdano, uzimajući u obzir kvalitet i profesionalnost rada na čitavom RTU, te brojnost studenata iz drugih zemalja koji borave na razmjeni na ovom Univerzitetu.


Faris Dizdar, Univerzitet u Jyvaskyli, Finska

Moje iskustvo prve studentske mobilnosti je izvanredno. Na osnovu mog iskustva smatram da je način prijave prilično olakšan i jednostavan, to jest da nije potreban veliki broj dokumenata za prijavu. Smatram da svi studenti imaju mogućnosti da se prijave i velike šanse da dobiju potvrdan odgovor za studentsku razmjenu, odnosno dobijanje stipendije preko ERASMUS+ programa. U toku prijave i po dolasku u Finsku nisam imao nikakve probleme. Moje akademsko iskustvo na Univerzitetu u Jyvaskuli počelo je sa orijentacionom sedmicom, u toku koje sam se upoznao sa akademskim osobljem, načinom studiranja i polaganja ispita. Posebno bih istakao razvijen Courseware sistem (Korppi) kao i korištenje internet tehnologija uz Optima sistem na kojim se mogu pronaći sve informacije i literatura potrebna za polaganje ispita. Kad je u pitanju studentski život u Jyvaskuli, on je maksimalno olakšan, obzirom da se grad smatra studentskim centrom Finske (oko 40.000 studenata od 120.000 stanovnika).


Nejra Kadić, Univerzitet u Almeriji, Španija

Prvi korak – dokumentacija potrebna za prijavu. Mačiji kašalj. A poslije toga te čeka nezaboravnih 6 mjeseci. Dolazak u Almeriju je jedno od najboljih iskustava u životu. Na početku kulturni šok, što je normalno, drugi ljudi, država, načini rada i ostalo. Ali nakon tog perioda prilagođavanja, na sedmom nebu. Super atmosfera, zabave, razgovori i druženje sa ljudima sa skoro svih kontinenata se mora doživjeti. U toku studija, kada smo još mladi i puni energije, a sa druge strane težimo ka profesionalnom razvoju i novim izazovima i prilikama, Erasmus se definitivno treba iskusiti. Ono u čemu sam ja jako uživala u toku mog Erasmusa, pored druženja i akademskog razvoja, jesu putovanja po cijeloj Španiji, a i državama u blizini, koristeći SAMO stipendiju koju sam dobila. Doživjeti avanturu te steći životno iskustvo je kako bih ja opisala ERASMUS.


Riad Zalihić, Litvanijski sportski univerzitet, Litvanija

Erasmus + Litvanija za mene je “pun pogodak”. Prijava i sami odlazak su jednostavni za svakog studenta koji je dovoljno motiviran. Samostalnost, odgovornost, nova kultura, novi prijatelji u svakom dijelu svijeta, učenje ili usavršavanje jezika, nova znanja  samo su neki od elemenata koji vam se nude uključivanjem u ovaj projekat. Postani dio Erasmus porodice.


Nena Marković, Univerzitet u Rigi, Latvija

Na aerodromu u Rigi me je dočekala studentica koju je Univerzitet u Latviji zadužio da mi pomogne u toku boravka u Latviji, za početak uputi u studentski dom. U studentskom domu sam već prvog dana upoznala studente iz Italije, Portugala, Španije, Poljske, Crne Gore, Srbije i SAD-a. Naredni dan me je kontaktirala predstavnica Studenste službe Univerziteta u Latviji za upis stranih studenata kako bih potpisala ugovor o studiju i preuzela studentsku karticu. Predavanja su organizovana u poslijepodnevnim satima s obzirom da je master studij u pitanju. Iako nigdje nije naznačeno da je nastava obavezna, svi studenti naše grupe prisustvuju svim časovima. Uobičajno je da nastava bude organizovana od dva bloka časova po sat i pol. Većina predmeta dopušta praktičnu primjenu, tako da drugi blok časova kod takvih predmeta bude posvećen rješavanju slučaja, ili određenoj simulaciji. Profesori očekuju od studenata ne samo aktivno učešće u nastavi, vec i učešće u različitim konferencijama i projektima. U prvom semestru smo također posjetili institucije EU u Briselu i Luksemburgu, kao i predstavništvo NATO-a i prisustvovali brojnim predavanjima različitih stručnjaka u okviru evropskih integracija.


Alen Duspara, Masaryk Univerzitet u Brnu, Češka Republika

Razlog zbog kojeg sam se odlučio prijaviti je bogato iskustvo koje sam u mogućnosti dobiti razmjenom ideja te usvajanjem znanja i mogućnosti snalaženja u drugoj sredini. Također, upoznavanje različitih kultura, usavršavanje u svom polju te iskustvo koje ću dobiti. Prvi utisak koji sam dobio je susretljivost profesora sa studentima. Uvijek su bili otvoreno za dogovor i tokom cijelog semestra nismo imali nikakvih problema. Čitav sistem je bio povezan tako da smo kao studenti imali menze u kojima smo jeftinije jeli, organizovana putovanja te svakodnevne društvene aktivnosti. Odnos profesora i studenata je bio uvijek korektan i profesori su uvijek pokušavali da izađu u susret studentu. Inače, na predavanjima nije bilo nikada više od 15 ljudi po predmetu tako da je profesor uvijek imao vremena da se posveti svakome od nas, te da odgovori na sva pitanja koja smo imali. Tokom cijele godine (jednom sedmično) smo imali prezentacije država na kojima smo svi prezentovali kulturu, narod, nacionalnu kuhinju, mjesta za posjetiti te na taj način promovisali našu zemlju. Na predavanjima na fakultetu su učestvovali studenti iz cijelog svijeta tako da i tokom rasprave smo imali priliku da upoznamo ljude sa prilikama u našoj zemlji te razbijemo predrasude.


Jelena Kalinić, Univerzitet Sv Kliment Ohridski u Sofiji, Bugarska

Kako studiram ruski jezik, a rusisti u našoj zemlji nemaju često priliku otići u Rusku Federaciju i tamo usavršavati jezik, odlučila sam prijaviti se za razmjenu u zemlju koja najbliža tome i gdje slavistika cvjeta – u Bugarsku. Naime, i pored svih predrasuda o Bugarskoj, na Sofijskom univerzitetu “Sv.Kliment Ohridski” slavistika je toliko jaka, tamo je centar slavistike u Evropi, tako da imaju ne odsjek, vec poseban fakultet. I nisam pogriješila. Čak bih preporučila i našim studentima u B/H/S da se prijave tamo za razmjenu, prijatno će se iznenaditi. Mogu reći da sam ostvarila svoj cilj – bila sam u sredini u kojoj sam se mogla služiti samo ruskim jezikom, jer bugarski ne znam. Sada mnogo slobodnije pričam na ruskom, ali i došla sam do nekih informacija, npr. iz teorije ruske književnosti koje do nas  sporije “procure”.


 

Nedim Jahić, Masaryk univerzitet u Brnu, Češka Republika

U okviru programa JoinEU-SEE imao sam priliku učestvovati u jednosemestralnoj razmjeni na Masaryk Univerzitetu u Brnu. Studirati na jednom od najprestižnijih univerziteta u Češkoj Republici te kolijevci razvoja pravne nauke u toj zemlji, svakako je bilo jedinstveno iskustvo koje danas preporučujem svim ambicioznim studentima i mladim ljudima željnim novih iskustava. Akademski program koji ima širok spektar predmeta sličnih onima na Pravnom fakultetu Unvierziteta u Sarajevu, ali uz nešto otvoreniji pristup materiji, dodatno je ohrabrenje budući da njegova kompatibilnost osigurava trajne rezultate i na planu redovnog studija. Učenje u malim grupama, razgovori sa profesorima te prilika da predstavim pravno stanje na konkretnim slučajevima iz Bosne i Hercegovine, dalo mi je snažan podsticaj za nastavak mog akademskog puta te potrebu za širim izučavanjem pravne materije izvan granica postojećeg programa. Zahvaljujući susretljivosti i velikoj pomoći ljudi iz Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu, ali i one u Brnu, sve moguće probleme vezane za same formalnosti dolaska, boravišne dozvole, smještaja i snalaženja u univerzitetskom sistemu sam prebrodio bez velikih poteškoća i prepreka. Kroz razmjenu sam upoznao mnoštvo mladih iz svih krajeva Evrope, izgradio temelje za trajna prijateljstva sa ljudima iz Poljske, Španije, Francuske, Italije, ali i sa brojnim studentima koji dolaze iz našeg regiona. Snalaženje u novim situacijama te život u zajednici daleko od domovine, svakako je razvilo moju samostalnost i neovisnost, te me učinilo spremnijim za godine koje slijede po završetku fakulteta i pronalaženju stalnog radnog mjesta. Svakodnenvni razgovori na stranim jezicima te razvijanje vještine akademskog pisanja na engleskom jeziku vjerovatno su i ključne tačke u kojima sam ostvario značajan napredak za vrijeme razmjene u Brnu. Sa brojnim profesorima i predavačima i danas ostajem u kontaktu, koji nam zapravo otvaraju vrata za neke buduće razmjene ili odlazak na master studije van Bosne i Hercegovine.


Dženana Kapo, Univerzitet u Bolonji, Italija

Često sam se protekle godine zahvaljivala Evropi što mi je omogućila nezaboravno iskustvo. Dok sam išla u srednju školu, kada sam se i prvi put srela sa talijanskim jezikom, nisam ni u jednoj sekundi pomislila da će mi nekada u budućnosti znanje i učenje omogućiti odlazak negdje, a kamoli u Italiju. Ipak, moje putovanje je krenulo samim prijavljivanjem na konkurs. Iako za druge potpuno suludo, odlazak na godinu dana u stranu državu je za mene bio veliki izazov i željno sam ga iščekivala. Onog trena kada sam izašla na aerodromu u Bologni, osjećala sma se kao Alisa u zemlji čuda. Smatram da su za mene ti dani bili ključni, dani kada sam postala odrasla osoba. Iako sam u prvih mjeseca dana morala završavati raznu papirologiju, bankovni račun, dozvolu o boravku, sve je lakše teklo zahvaljujući osobama sa Univerziteta u Bologni koji su nam olakšavali i pomagali koliko su mogli. A zatim i Erasmus organizacije koje su organizovale razne izlete i obilaske grada te upoznavanje sa ostalima, omogućili su da se nakon mjesec dana provedenih tamo osjećam kao kod kuće.


Maja Arslanagić, La Sapienza Univerzitet u Rimu, Italija

Ko je rekao da se snovi ne mogu ostvariti?! Godina dana u Rimu! Čitala sam brošuru sa raznim stipendijama i razmišlala kako je to sigurno Zvučalo previše lijepo da bi bilo istinito..Mislila sam da se to meni jednostavno ne može desiti… Ali tačno godinu dana nakon toga sjedila sam na Španskom trgu i uvjeravala sebe da ipak nije san. Iako sam na početku bila malo skeptična i nisam bila sigurna da li ću se uspjeti snaći na drugom djeliću planete, sa drugim ljudima, drugom kulturom i jezikom, ispostavilo se da je ovo iskustvo definitivno bilo nešto naljepše što mi se ikada desilo u životu. Naravno prvih mjesec dana osjećala sam se kao da sam iznenada ubačena u neki sasvim drugi svijet, gdje se nikada neću moći snaći ali ubrzo nakon toga kockice su se počele slagati i ja sam postepeno učila jezik, upoznavala prijatelje, širila svoja znanja i iskustva na jednom od najboljih svjetskih univerziteta, bez problema. Upoznala sam drugačiji sistem učenja i odnos između profesora i studenata koji u Sarajevu još nikada nisam vidjela. Cjelokupnim dojmom sam zaista bila oduševljena. A tek kada se spomenu prirodne ljepote Italije, parkovi, fontane, hrana, muzika, zgrade i spomenici, čitavi gradovi, koje sam prije mogla gledati samo na razglednicama, a sada sam u svima njima uživala…Definitivno najlješe što sam ikada vidjela. Nakon godinu dana, moja studentska razmjena je završena i vratila sam se u Sarajevo obogoćena za jedno novo iskustvo. Sretna što vidim drage ljude ali istovremeno još više tužna jer se onako lijep život već pretvorio u prošlost i zbog straha da se nikada više neće ponoviti.


Jasmina Mrkonja, La Sapienza Univerzitet u Rimu, Italija

Otkako sam završila srednju školu znala sam da želim dio školovanja provesti u inostranstvu. Prava prilika mi se pružila kad sam na trećoj godini fakulteta saznala za program razmjene Basileus. Od svih ponuđenih prestižnih univerziteta, “La Sapienza” se činio logičan izbor jer govorim tečno talijanski, i već sam živjela u Italiji. Dobila sam stipendiju na dva semestra za Master studij, i za to vrijeme sam puno naučila i još više sazrela kao osoba. Studenti koji se prijavljuju na programe razmjene trebaju shvatiti da ne idu na turističko putovanje i da neće sve uvijek ići lahko. Kao i u domovini, bit će i dobrih i loših dana. Ali to nije ništa prema iskustvu kojeg ćete steći. Još važnije, steći ćete prijatelje za cijeli život. Neizmjerno sam zahvalna što sam imala priliku da učim od vrhunskih stručnjaka iz oblasti finansija (prof. Saltari, prof. Manca, prof. Rabino, prof. Petrella i drugi). Naravno poslije učenja i napornog dana, u Rimu nije teško pronaći zabavu, biilo da se radi o posjeti historijskim lokacijama, bogatim parkovima, muzejima, galerijama, kinima ili drugim aktivnostima. U Rimu je vrlo aktivno udruženje Erasmus studenata koje organizuje zabave, izlete u obližnje gradove i druge zabavne i sportske aktivnosti.


Naida Šehić, Univerzitet u Heidelbergu, Njemačka

Nakon nepunih godinu dana provedenih u jednom od najpitoresknijih manjih gradova u Njemačkoj, puna sam utisaka, koje bih rado željela podijeliti s drugim, potencijalnim stipendistima ovog divnog projekta, ali ti utisci još uvijek se nisu potpuno slegli. Težak je zadatak sažeti to iskustvo u nekoliko odjeljaka teksta, a da kažem zaista sve ono što želim, u vezi s mojim studijskim boravkom u Heidelbergu.  Dragi studenti,  sve one priče koje ste čuli o nezaboravnoj studentskoj razmjeni u inostranstvu su istinite – bar ako su bile pozitivne i zvučale već gotovo nestvarne. Naime, ovo je bila najbolja godina mog dosadašnjeg studija i ni za šta je ne bih željela mijenjati. Akademska godina u Njemačkoj počinje u oktobru, no u Heidelberg sam otputovala već početkom septembra, pošto je moj univerzitet-domaćin za stipendiste Basileus programa predviđao trosedmični kurs njemačkog jezika, na kojem sam produbila svoje znanje njemačkog  jezika, sklopila prva poznanstva (s nekima sam se jako dobro sprijateljila i na kraju boravka u julu teško rastala), upoznala svoju novu životnu sredinu, obavila u prve dvije sedmice sve potrebne formalnosti i imala dosta vremena da se posvetim odabiru predavanja, odnosno planiranju akademskog dijela svog boravka. Sa koordinatorima oba univerziteta, kako domaćina, tako i matičnoga sam u pravilu imala dobar kontakt i čak kada su se javili manji problemi ili nedoumice, sve se ipak dalo riješiti na vrijeme. Sve u svemu nikad nisam imala osjećaj da se nikome nemam obratiti, kada sam imala poteškoća ili jednostavno pitanje.  Smještaj sam imala već obezbijeđen, mada nisam znala nikakve detalje o njemu. No odmah prvog dana sam dobila ključ za svoju sobu u studentskome domu, na koju se zaista nisam mogla požaliti. Živjela sam u starome gradu, manje od 5 minuta hoda do Univerzitetske biblioteke, a sale u kojima sam slušala predavanja bile su maksimalno 10 minuta pješke udaljene od moga smještaja. Imala sam osjećaj da se neko zaista pobrinuo da sve ide kako treba,  da je mislio unaprijed o situacijama i eventualnim poteškoćama koje bih kao strani student mogla imati, i da ih je nastojao otkloniti prije nego bi uopće mogle i nastati. Konačno sam mogla u potpunosti da se posvetim studiju,  uživajući sva prava i povlastice koje student Univerziteta u Heidelbergu ima.